Dobrodošli u
Udrugu "Sv. Ilija - Prolog"!
Udruga “Sv. Ilija – Prolog” posvećena je poboljšanju života u našem selu kroz različite projekte i inicijative. Naša misija obuhvaća uređenje prostora, pomoć potrebitima te organizaciju zajedničkih događanja.
>> Ilijina 2024 <<
Jednostavnim popunjavanjem obrasca prijavi sebe ili svoju ekipu na željeni turnir. Na email ćeš dobiti potvrdu prijave. Vidimo se!
Nogomet
19. – 21.07.2024.
Obrazac za prijavu ekipe
Balota
19. – 21.07.2024.
Obrazac za prijavu ekipe
Obaranje čelične ruke
21.07.2024.
Obrazac za prijavu
Selo Prolog
Zemljopisni položaj i povijest
Prolog je mjesto u jugozapadnom dijelu gornjeg Livanjskog polja, smješteno podno planinskog prijevoja Vagnja (Dinara). Arheološki ostatci prapovijesne gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog -Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba. Također, ostatci srednjovjekovne tvrđave svjedoče o postojanju obrambenog sustava oslonjenog na Hrvatsko kraljevstvo.
Tijekom osmanskih provala na područje zapadnog Balkana, čitavo Livanjsko polje, pa tako i Prolog, došlo je pod osmansku vlast između 1470. i 1480. godine. Iz razdoblja osmanske vladavine ostalo je malo tragova o postojanju naselja, no podatci o turskoj posadi u negdašnjoj srednjovjekovnoj utvrdi svjedoče o njegovom opstanku i u ovim vremenima. Početkom 18. stoljeća, nakon mira u Požarevcu (1718.), osmanska utvrda u Prologu gubi na vojnoj važnosti, što omogućuje brojnije naseljavanje i rast naselja u njenom podnožju.
Ime sela potječe od planine Prolog, koja se nadvija iznad područja u kojem je smješteno. Selo se nalazi na kraju duboke drage, pružajući prirodni put prema vrhu Prologa i predstavljajući ključnu trasu iz Livanjskog polja prema Dalmaciji. Još u srednjem vijeku, trgovačke karavane iz Bosne prema Splitu prolazile su stazom koja vodi od podnožja Prologa, dok je prava cesta izgrađena tek u XIX stoljeću. Radi kontrole ovog trgovačkog puta, na vrhu Prologa podignuta je kula s jakom posadom. Njena iznimna važnost ogledala se u činjenici da je imala posadu od čak 40 ljudi i dizdar, što je rijedak prizor među kulama.
Athanasio Georgiceo spominje Prolog 1626. godine kao “un castello sopra una montagna” (“jedna kula na planini”), dok je Evlija Čelebija 1660. godine opisuje kao “mali okrugli grad na najvišem vrhu visoke planine s tri šahi-topa i dovoljno municije.” Točno vrijeme izgradnje kule nije poznato, a neki pretpostavljaju da je možda podignuta već u srednjem vijeku. Mnoge borbe su se događale na Prologu.